Svjetski dan šećerne bolesti 2025. u Malom Lošinju

Povodom današnjeg dana, djeca iz osnovne škole na nastavu su došla u majicama plave boje, imali su igru plavim balonima, lovice plavim kapicama, te su izloženi likovni radovi na temu zdrave prehrane i pano sa činjenicama o dijabetesu, a sve  kako bi se pridružili u obilježavanju i djelovali u prevenciji.

Uudruga dijabetičara Cres Lošinj, sutra u subotu 15.11.2025.  će na glavnom gradskom trgu održati besplatno i stručno preventivno mjerenje tlaka i šećera u krvi.

Uz mjerenja, građani će moći dobiti i stručne savjete liječnika dr. sc. Romana Vrabeca, specijalista oftalmologije, dr. med. Anice Badanjak, specijalistice interne medicine i dijabetologije, te dr. Marine Ašperger.

U slučaju lošeg vremena događanje se seli u sportsku dvoranu Hrvoje Macanović na Boćacu.

U sklopu obilježavanja, održat će se i dvije dodatne aktivnosti:

• 20. studenog u 18 sati radionica za roditelje djece s dijabetesom “Život s kroničnom bolešću”,
• 22. studenog u 17 sati predavanje “Utjecaj pravilne prehrane kod šećerne bolesti” uz mjerenje sastava tijela.

U povodu Dana šećerne bolesti, u našem studiju u ime Udruge dijabetičara gostovala je Elvina Bostandžić, poslušajte!

Evo što kaže Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day), obilježava se svake godine 14. studenoga, na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Tema razdoblja 2024.–2025. je „Šećerna bolest i dobrobit“, a ovogodišnji naglasak stavljen je na šećernu bolest na radnom mjestu.

Diljem svijeta sedam od deset odraslih osoba koje žive sa šećernom bolešću, odnosno oko 412 milijuna ljudi, nalazi se u radnoj dobi. Za mnoge zaposlenike dijabetes predstavlja svakodnevnu stvarnost, no na radnom mjestu on često postaje izvor stresa, stigme i nesigurnosti.

U okviru ovogodišnje teme, Međunarodna federacija za dijabetes (engl. International Diabetes Federation (IDF), poziva na stvaranje uključivih i podržavajućih radnih okruženja u kojima se osobe s dijabetesom osjećaju prihvaćeno i podržano, a ne stigmatizirano.

Šećerna bolest je kronična bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito koristiti inzulin koji proizvodi.

Postoje tri glavne vrste dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes (dijabetes tijekom trudnoće).

Dijabetes tipa 1 nastaje zbog autoimune reakcije kojom tijelo uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Najčešće se javlja kod djece, adolescenata i mladih odraslih osoba, a simptomi se razvijaju naglo. Osobe s dijabetesom tipa 1 ne mogu proizvoditi inzulin te ga moraju uzimati svakodnevno.

Kod dijabetesa tipa 2 tijelo ne koristi učinkovito inzulin, pa razina šećera u krvi ostaje povišena.

To je najčešći oblik dijabetesa (90–95 % slučajeva) i razvija se postupno, najčešće u odrasloj dobi.

Dijabetes tipa 2 često se može spriječiti ili odgoditi promjenom životnih navika – zdravom prehranom, gubitkom težine i redovitom tjelesnom aktivnošću.

Gestacijski dijabetes javlja se tijekom trudnoće kod nekih žena.

Povišena razina šećera u krvi može uzrokovati komplikacije u trudnoći i preveliku porođajnu težinu djeteta. Iako se razina šećera obično normalizira nakon poroda, rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu ostaje povišen.

Predijabetes znači da je razina šećera u krvi viša od normalne, ali još nije dovoljno visoka za dijagnozu dijabetesa. Bez promjene načina života, mnoge osobe s predijabetesom razviju dijabetes tipa 2 unutar pet godina. Predijabetes također povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Simptomi šećerne bolesti mogu se pojaviti iznenada, dok se kod dijabetesa tipa 2 često razvijaju postupno i mogu proći godine prije nego što se prepoznaju.

Najčešći simptomi dijabetesa uključuju:

• pojačanu žeđ
• učestalo mokrenje
• zamućen vid
• osjećaj umora
• nenamjerni gubitak tjelesne težine

Rizik od razvoja predijabetesa i dijabetesa tipa 2 veći je kod osoba koje:

• imaju prekomjernu tjelesnu težinu
• su starije od 45 godina
• imaju članove obitelji oboljele od dijabetesa tipa 2
• su fizički neaktivne (vježbaju manje od tri puta tjedno)
• su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes
• imaju sindrom policističnih jajnika (PCOS)

Osobe koje žive s dijabetesom imaju povećan rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući srčani i moždani udar te zatajenje bubrega.

Za sprečavanje dijabetesa tipa 2 i njegovih komplikacija preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su:

• održavanje zdrave tjelesne težine
• redovita tjelesna aktivnost – barem 150 minuta umjerene vježbe tjedno
• zdrava prehrana i izbjegavanje šećera i zasićenih masti
• prestanak pušenja.